Gorazde

Historija

Agresija 1992-1995

Završetkom Drugog svjetskog rata ovdje se živjelo u nadi da se više nikada neće ponoviti strahote rata. Prije svega Bošnjaci su imali ogromno povjerenje u svoje komšije, nepomišljajući da od njih može doći bilo kakvo zlo. Ali sve je bilo formalno, prividno i lažno. Desilo se ono najgore, opet od komšija Srba, Srbije i Crne Gore. Velikosrpski prohtjevi i planovi oko stvaranja takozvane "Velike Srbije", doveli su do toga da Srbija i Crna Gora uz pomoć velike većine bosanskih Srba i cjelokupne JNA, aprila 1992. godine izvrši agresiju na BiH. Bio je to početak još jednog genocida nad Bošnjacima, desetog po redu. U ovom ratu Goražde i stanovništvo grada našlo se u posebno teškom položaju. Goloruko stanovništvo dželatima pruža otpor, kako ne bi doživjelo sudbinu Čajniča, Rogatice, Foče ili Višegrada.

Grad je bez vode, struje i hrane. Jedini način da se dođe do minimalne količine brašna za porodicu bio je "Put spasa" do Grepka. A onda je i taj put bio presječen. Svaki dan blokade bio je presudan, svaki goraždanski dan bio je posebna priča. U vremenu neizvjesnosti, teških iskušenja i nezamislive patnje, Goražde je sačuvalo svoje dostojanstvo. Šta je sve grad izdržao ne može se ispričati, ali se sigurno zna da je svaki ratni dan u Goraždu posebna priča, svako dijete i svaki čovjek je živa historija. U vrijeme blokade grad nije umirao, nego je prkosio agresoru životom. Mada u teškim uslovima, radile su bolnice, škole i druge institucije. Nažalost ovdje su izvršeni i neki zločini protiv nedužnog srpskog stanovništva u gradu ali se to po svim dokazima ukazuje na krivicu pojedinaca u goraždanskog dijela Armije BiH.

Jedna od najvećih bitaka za Goražde bila je operacija "Krug" augusta 1992. godine. Operacije su izvele Prva i Tridesetprva drinska udarna brigada. Borbe su trajale četrdeset dana i završile su trijumfalnim ulaskom u grad oslobodilačkih jedinica preko jakih četničkih uporišta Desana i Površnice. Akcija je izvedena na dva ratišta, napadom na kote Hranjen i Oštro na jednoj strani i Petibor, Trovrh i Tvičjak na drugoj strani. Izvođenjem operacije "Krug" neprijatelju je nanesen težak poraz. Oslobođeno je 150 km2 prostora, došlo se do oružja i municije, podignut je moral naših branitelja. Sve ovo ukazalo je da je na goraždanskom prostoru stasala jaka armija branitelja koja je sposobna poraziti do zuba naoružanog neprijatelja. Ova operacija, ne samo da je borcima dala moral nego je i omogućila gradu da bar donekle normalno živi.

Nakon oslobađanja 150 km2 na lijevoj obali Drine, dana 14. septembra iste 1992. godine počela je akcija za oslobođenje teritorije na desnoj obali Drine. Akcija je uspješno završena 18. septembra 1992. godine, a izvele su je jedinice Četrdesettreće i Tridesetprve drinske brigade. Razbijena su neprijateljska uporišta na Kolijevkama, Visevicama i Biljinu, te oslobođena naselja Bare, Krsnica, Zupčići, Potkozara i još neka sela. Tada je cijeli teritorij Goražda bio slobodan.

Jedini bosanskohercegovački grad na Drini koji se uspio odbraniti u ovom ratu je Goražde i svi njegovi branitelji s pravom nose naziv heroji i sam grad je heroj. Ako se ovom doda i strateška važnost za BiH i Federaciju onda Goražde sigurno zaslužuje veću pažnju, da se u njemu osiguraju uvjeti za bolji život i zapaženiji razvoj

Geografija

U gornjem toku rijeke Drine, otprilike u središtu njenog gornjeg toka, nalazi se grad Goražde. Grad ima povoljan geografski i strateški položaj. Smješten je na istočnim obroncima planine Jahorine, na nadmorskoj visini od 345 m, 43° 40' sjeverne geografske širine, te 18° 58' istočne geografske dužine. Pjesnik bi uočio da se grad nalazi na obje strane rijeke Drine, vezan drinskim mostovima.

Grad okružuju uzvišenja Mišjak na jugozapadu, Biserna na jugoistoku, Samari na jugu, Gubavica na zapadu i Površnica na sjeveru. Između ovih lijepih šumskih predjela, prkosno i nekada plahovito protječe ljepotica Drina, koja nizvodno od grada, otprilike oko jedan kilometar gubi svoje pravo ime i prelazi u vještačko jezero. Dolina Drine bila je glavna raskrsnica, odnosno saobraćajna arterija na području istočne Bosne. Važan je to put za Primorje, Srbiju, Crnu Goru, dobra veza sa Sarajevom i drugim krajevima. Za sve ove puteve znali su stari Rimljani, srednjovjekovni Dubrovčani i mnogi drugi. Poseban značaj Goraždu u saobraćajnom pogledu davala je pruga uskog kolosijeka Ustiprača - Foča izgrađena 1939. godine. Veći značaj Goražde dobija 1958. godine kada je izgrađen put Goražde - Tjentište - Čemerno - Gacko - Dubrovnik.